Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Ministry of Education.

Te Hītori o Te Manu Kōrero

Ngā tuhituhinga

I tīmata ngā whakataetae Manu Kōrero i te tau 1965. I taua wā, ko Korimako te ingoa o ngā whakataetae nei, ā, i whakahaerehia ki te reo Pākehā anake.

I pēnei te whakahaere nā te aro atu o te ao ki ngā tikanga Pākehā, ki te reo Pākehā anō hoki hei oranga mō ngāi tātou.

Ko Ngā Manu Kōrero te ingoa o ngā whakataetae i tēnei wā. E whā ngā wāhanga. Ko Korimako te wāhanga reo Pākehā mō ngā tuākana, ko Pei Te Hurinui Jones te wāhanga reo Māori mō ngā tuākana, ko Tā Turi Kara te wāhanga reo Pākehā mō ngā teina, ko Rāwhiti Īhaka te wāhanga reo Māori mō ngā teina.

I ia tau, ka tū ngā whakataetae manu kōrero ā-rohe, kātahi ka kōkiritia ngā toa o ia wāhanga. Mai i reira ka haere rātou ki ngā whakataetae ā-motu.

Kei ngā kaiwhakawā te mana ki te whakatakoto kaupapa hei tirohanga mā te hunga whakataetae.

Kia tirohia ake e tātou ngā kōrero a Tāmati Waaka rāua ko Kaa Williams.

Tamati Waaka

“Ko te tāhū o te kōrero he rite tonu ki te tāhū o te whare. Otirā, he tuanui tērā e tāwharau ana i te kaupapa kōrero. He tāhū hei whakairi i ngā ariā matua ki ngā whakaaro matua o te kōrero.

Kaa Williams

“Ko te uauatanga kua kitea ahau kāre i te tino hono ngā take, ngā heke ki te tāhū o te kōrero. Kua mahue pea te tino kaupapa, kua peke kē atu ki runga i tētahi atu kaupapa. Nā, mehemea torotika ana ngā heke, ka tika tonu mai te tāhū, ki raro.”

He maha ngā hua ka puta ake i ngā tamariki e whakataetae ana. Ko te rongo i te mita ā-iwi o tēnā, o tēnā o ngā tamariki e pāorooro ana i tētahi o ēnei hua, ko ngā hononga atu ki te taiao, te ao tawhito ki te ao o nāianei tētahi atu. Kia tīkina atu i te whakataukī, “Ko te manu kai miro nōnā te ngahere, ko te manu kai mātauranga, nōnā te ao.”

Hoki ake ki runga ^